Photo by Vedran Metelko / Zadar Region Tourist Board

Zavrti pedale i vrati se u prošlost

Svatko tko voli vožnju biciklom, veoma dobro zna da je to izuzetno zabavno i zdravo iskustvo. Dok okrećemo pedale, iza sebe ostavljamo sve poznato i hrlimo prema nepoznatom, prevaljujemo kilometre i kilometre, pritom uživajući u svježem zraku i mjestima koja nam inače nikada ne bi bila usput. Ponekad nas biciklističke staze odvedu u neočekivanom smjeru, primjerice u povijest. I tada usput saznamo mnogo o povijesti i arheologiji, o ljudima koji su nekada živjeli na ovim prostorima, ali i o nama samima.

Svi putevi vode na Veliki Brijun

Legenda kaže da su Brijuni nastali od ostataka raja. Kad jednom stupite nogom na to predivno otočje i pogledate oko sebe, odmah vam postane jasno kako je ta legenda nastala. Postoji i jedna druga legenda, a to je ona koju među sobom dijele biciklisti koji dođu na Veliki Brijun napraviti đir po biciklističkoj ruti. Osim što je lagana i prikladna za obitelji s djecom, na ovoj ruti se može vidjeti i obići nekoliko izuzetno atraktivnih arheoloških lokaliteta – baziliku kršćanske crkvice sv. Marije, bizantski kastrum, ostatke Venerinog hrama i vilu rusticu iz prvoga stoljeća. Arheološka avantura na pedalama završava kupanjem na prekrasnoj plaži u zaljevu Saluga.

Apoksiomenov novi dom na Lošinju

Ako arheološki obilazak želite začiniti s nešto više adrenalina, onda je vrijeme da dođete na Lošinj. Na tom šumovitom i ljekovitom otoku s 2600 sunčanih sati tijekom godine, dočekat će vas ugodna klima i zapanjujuće lijepi prirodni krajolici prošarani atraktivnim biciklističkim stazama, među kojima je i ona na kojoj će se voziti svjetski kup u MTB spustu. No, dosta o adrenalinu. Vrijeme je za arheološki dio ture. A ona je vezana uz brončani kip Apoksiomena, najpoznatijeg antičkog atlete čijim se savršenim proporcijama, zahvaljujući slučajnom zaronu jednog turista, možete diviti u lošinjskom muzeju. Napravite đir po otoku vitalnosti, uživajte u vidicima, istražujte, ali ne zaboravite posjetiti muzej – jer ovo je ipak arheološka misija.

Kroz povijesnu Liku na biciklu

Iako je Lika kao stvorena za a(tra)ktivan odmor tijekom sva četiri godišnja doba, za one koji odmor provode na biciklu ljeto je ipak najugodnije za boravak u ovom zelenom prostranstvu. Svoja opsežna arheološko-biciklistička istraživanja možete započeti u Gospiću ili Otočcu, smještenom u dolini rijeke Gacke. Da se nas pita, rekli bi vam da prvo posjetite Muzej Like u Gospiću i da tamo saznate sve o ilirskom plemenu Japoda pa da nakon toga posjetite Cerovačke špilje i Donje Pazarište gdje su pronađeni ostaci njihove kulture. „Staza velikana 2“ će vas provesti kroz rodna mjesta dvojice hrvatskih velikana Nikole Tesle i Ante Starčevića.

Krenete li pak iz Otočca, provest ćete se jednako dobro kao i na stazama oko Gospića. Proći ćete dolinom Gacke, obići arheološka nalazišta, vidjeti mlinice na izvoru Gacke i uživati u prirodnim ljepotama jedne od najhladnijih i najčišćih hrvatskih rijeka.

Od Antike do Srednjeg vijeka

Na prvi pogled će vam se učiniti da bi ovo mogla biti samo još jedna rekreativna biciklistička vožnja, no nakon prvog zavoja shvatit ćete da ste se našli u arheološko-biciklističkom raju. Jedna od zanimljivih ruta započinje u liburnsko-antičkoj luci Drage kraj Pakoštana. U mjestu Vrana vidjet ćete Maškovića Han, karavansaraj iz 17. stoljeća, zatim ostatke srednjovjekovnog grada Vrana, kojim su nekada upravljali vitezovi templari te na kraju arheološki lokalitet s ostacima liburnsko-antičkog grada Asserije, nekada poznatog klesarskog središta. Uzbudljivo, zar ne?

Kraljevska ruta od Zadra do Nina

Posebno iskustvo mogla bi biti vožnja kružnom rutom između dva kraljevska grada – Zadra i Nina. Ova dinamična i malo zahtjevnija ruta namijenjena je MTB biciklistima. Ljubitelji arheologije u Zadru bi svakako trebali obići Arheološki muzej i Muzej antičkog stakla.

Nakon upoznavanja zadarskih atrakcija, čekaju vas nove, i to one na dva kotača.  Tijekom vožnje kroz polja i maslinike otvarat će vam se vidici na Nin, solanu i Velebit, što će vam biti više nego dovoljna nagrada za malo jače napore.

 

Stazom povijesti na biciklu

Pojmovi kao što su arheologija ili povijest u vašim ušima uvijek zazvone drugačije. Ovaj put bi to moglo biti zvonce za vrhunski biciklistički provod. Naime, staza kojom ćete se voziti zove se „Staza povijesti“. Njezin je početak u Skradinu, nekad antičkom naselju Scardona, u kojemu se ima što za vidjeti i otkriti – od ostataka rimskog vodovoda preko freski i mozaika do mnogobrojnih kamenih spomenika. U donjem toku rijeke Krke na otoku Stipancu nalaze se Gavranovi dvori, a potom i utvrda Sonkovića s crkvom sv. Marka. Na nepresušnom izvoru vode, kojeg se spominjalo još u rimsko doba, napunite bidone pa nastavite do Pećana i Vrbica gdje se nalaze groblje iz paleolitika i naseobina iz neolitika. Na kraju obiđite Bribirsku glavicu, najznačajniji hrvatski arheološki lokalitet.

Ako vam nije dosta, ostavite bicikl na sigurnom i krenite pješke po Nacionalnom parku Krka

Starogradsko polje – najstarija biciklistička staza po kojoj ćete se voziti

Zbog boja, okusa i mirisa ponajviše lavande, dan proveden u rekreativnoj vožnji biciklom kroz Veliko starogradsko polje u vrijeme jematve ili berbe grožđa uistinu je nezaboravan doživljaj. Sigurno se pitate zašto i kakve to veze ima s arheologijom i povijesti? E, vidite, staza po kojoj vozite stara je 24 stoljeća i vjerojatno je najstarija staza na kojoj ste do sada okretali pedale. Inače, Starogradsko polje je najveća plodna ravnica na jadranskim otocima, s posebnim naglaskom na biciklistima uvijek zanimljivu riječ ravnica. Polje je pod zaštitom UNESCO-a, jer ga je parcelirao i izmjerio nepoznati grčki mjernik kako bi se zemlja pravedno podijelila među doseljenicama s grčkog otoka Paros.

Trasama starih Rimljana

Doći u Split, a ne otići u splitski Arheološki muzej, osnovan davne 1820. godine zbog čega ga se smatra najstarijim muzejom u Hrvatskoj, mogao bi biti veliki propust. To je kao da, na primjer, uzmete bicikl, a ne ponesete sjedalo ili guvernal. Dalmatinsko područje obiluje kulturnim dobrima iz različitih povijesnih razdoblja, posebno iz doba antike.

Sačuvani ostaci rimskih cesta atraktivan su mamac za bicikliste jer se mogu zaputiti trasama rimskih cesta i uz njih pronaći različite atrakcije, poput ostataka starokršćanskih nekropola, rimskih logora, sakralnih građevina i brojnih fortifikacija. Fanovi „Igre prijestolja“ koji imaju višak kondicije mogu se popeti do Kliške tvrđave i pogledati mjesta na kojima se snima ova popularna serija.

Zaboravljenim cestama do spomenika i stećaka

Iako biciklističke rute gornjim selima dubrovačkog primorja zbog brdovitosti terena i strmih uspona nisu toliko korištene za vožnju biciklom, te ceste mogu biti zgodna alternativa prometnicama duž obale. Autentična sela, očuvana priroda i prekrasni pogled na Elafitske otoke, samo su dio dobrih razloga da krenete u biciklističku avanturu po ovim zaboravljenim cestama.

A vašu nezasitnu arheološku dušu zadovoljit će obilasci crkvica i groblja u kojima se nalaze srednjovjekovni stećci i nadgrobni spomenici kao i tematska biciklistička ruta „Stećci dubrovačkog primorja“ koja počinje u Slanom i prolazi kroz šest najvrjednijih lokaliteta.

Biciklom do Narone

Nedaleko Metkovića smjestilo se mjesto Vid ili Narona, kako su ga stari Rimljani zvali, u kojem se nalaze ostaci Augusteuma, rimskog hrama posvećenog božanskom Augustu. U hramu je pronađeno 17 mramornih kipova careva i carske obitelji u naravnim i nadnaravnim veličinama. U Metkoviću su mislili na sve pa ako slučajno nemate bicikl, tamo možete preuzeti jedan, a ako ga imate, onda sve znate – polako i s guštom krenite preko doline Neretve, uz Modro jezero do antičke Narone. Malo dalje od Vida nalazi se mjesto Gabela u kojoj se, prema mišljenju jednog meksičkog avanturista, nalazila slavna Troja.

Biciklom uz Savu do antičke Andautonije

Bez obzira na to iz kojeg dijela grada Zagreba dolazite, ono što je važno za ovu biciklističku rutu je da krećete s krune sjevernog savskog nasipa. Spremni i odlučni nastavljate uz savske slapove i 11 jezera do Domovinskog mosta pa preko njega dalje sve do Šćitarjeva i Arheološkog parka Andautonija, starorimskog naselja i municipija sagrađenog na trasi rimske ceste Siscia –Petuvio (Sisak – Ptuj). Nakon što zadovoljite svoju arheološku dušu, možete se vratiti istim putem ili izabrati jednu od alternativnih ruta koje nude nova iznenađenja i izazove. U svakom slučaju, ne možete pogriješiti. Sjever je u smjeru Medvednice.

Istraživanje Žumberka i Staze kneževa

Oni u boljoj kondiciji radit će sve što i inače rade na biciklu, dok će oni kojima su usponi malo veći izazov za ovu priliku iznajmiti električni bicikl, koji se vozi kao i obični brdski bicikl, ali s jednom razlikom – ima bateriju koja pomaže okretati pedale kad dođe do zahtjevnijih uspona. Žumberački kraj je uistinu jedinstven – s očuvanim, autentičnim selima na velikim nadmorskim visinama, s nezaboravnim pogledima sve do rijeke Kupe na jugu, s krškim poljima i bogatom kulturnom baštinom. U Arheološkom parku Budinjak, do kojeg se dolazi poučnom Stazom kneževa, pronađena je kneževa zdjelasta kaciga, jedini u cijelosti sačuvan primjerak kaciga srednjoeuropske halštatske kulture grupe Libna.

Brodom i biciklom po vukovarskom kraju

Vukovarom prolazi EuroVelo 6, Dunavska biciklistička ruta pa, uz riječni, svake godine ima sve veći i ciklo-turistički promet, a samim time i broj noćenja.

U ovom baroknom ljepotanu istočne Hrvatske vrijedi obići Gradski muzej u dvorcu Eltz i arheološke lokalitete Vučedolske kulture u istoimenom muzeju ukopanom u brdo, a čija je posebnost upravo u tome što se nalazi na samim arheološkim ostacima. Radi se o izuzetno naprednoj kulturi mlađeg bakrenog doba nazvanoj po lokalitetu na kojem je pronađena. Na putu prema Vučedolu možete vidjeti sve što ovaj kraj čini posebnim – od prirodnih do povijesnih znamenitosti. Na povratku, parkirajte bicikl, uskočite u brod i upoznajte grad promatrajući ga s Dunava.

Kad prođete sve predložene rute, čeka vas novi nastavak, jer ipak ste vi Indiana Jones na biciklu. Za vas nema odmora – nakon jedne arheološke avanture, slijedi druga, a nakon druge… Znate već kako to ide, zar ne?