Ukusna prirodna slastica

Ovaj bezvremenski prirodni proizvod koji se priprema po najvišim standardima nudi ponešto za svakoga. Nešto slatko za djecu, prirodan lijek za bolest i ukusan sastojak u doručku i autorskim desertima. Ako ste se zaželjeli raznolikosti, tradicije i istinski prirodnog zlatnog užitka, nema ničega boljeg od meda. Ako ste odlučili posjetiti Hrvatsku, morate znati da dolazite u zemlju meda. Evo zašto.

Njezina mediteranska prehrana nalazi se na UNESCO-vom Popisu nematerijalne baštine, a posjetitelje privlače jednostavni, prirodni i svježi proizvodi koji se koriste u receptima koji se stoljećima prenose s naraštaja na naraštaj. Med je već tisućljećima dio te prehrane.

Ime bajkovitog otoka Mljeta potječe od grčke riječi „melita” odnosno latinske riječi „mel”, što znači med, a upućuje na drevna vremena kada su mljetskim šumama zujali brojni rojevi pčela. Možda su Sveti Pavao i Odisej okusili tu ukusnu prirodnu slasticu kada su se nasukali na Mljet.

Tradicija upotrebe meda u Hrvatskoj postoji još od 16. stoljeća kada se spominje kao glavni sastojak starogradskoga starogrojskog paprenjoka, ukusne slastice koju je Petar Hektorović spomenuo u svojem djelu Ribanje i ribarsko prigovaranje. Njegova povijest zapravo seže 800 godina u prošlost kada su te ukusne, prekrasno ukrašene kekse ribarima davale njihove žene kada su odlazili na more, a danas su odličan suvenir s Hvara.

Hrvatski med izvanredne je kvalitete i osvojio je brojna međunarodna priznanja, a među njima je i med od ružmarina s otoka Šćedro koji je osvojio četvrto mjesto na pčelarskom kongresu Apimodia 2011. u Argentini u konkurenciji monoflornog meda. Monoflorne vrste meda ključne su za uspjeh hrvatskog meda. Među toliko aromatičnih biljaka naše marljive pčele imaju izbora napretek, pa je raspon ponuđenih aroma meda zaista izuzetan. Vrste koje se najviše preporučuju jesu med od kadulje s Kornata i med od ružmarina sa Šolte.

Hrvatski pčelari vrlo su aktivni i prate klimatske uvjete kako bi ih iskoristili za dobivanje najboljeg mogućeg proizvoda. Pčelari koji žive na otocima nakon proljeća često prebacuju svoje košnice s otoka na kopno jer razvoj kolonije ovisi o nekoliko čimbenika koji uključuju temperaturu, regiju i padaline. Duga vruća mediteranska ljeta ne nude idealne uvjete, pa mnogi pčelari u tom razdoblju premještaju svoje marljive radnike u malo hladnije podneblje na kopno.

Posljednjih su godina hrvatski proizvođači meda otvorili svoja vrata turistima. Razgledavanje povezano s medom sve je popularnija atrakcija na novom agroturističkom tržištu jer posjetiteljima nudi priliku da okuse tu prirodnu slasticu, a zadivljenoj omladini nude priliku da nauče više o postupku proizvodnje meda. Budući da u svakoj košnici živi do 80 000 pčela, život im je prilično užurban!

 

Hrvati ne bi bili Hrvati da neki prirodni proizvod ne pretvore u rakiju, a med u tome nije iznimka (medena rakija, medica ili medovača). Kao što je to slučaj s većinom rakija, lokalno stanovništvo reći će vam da su čašica ili dvije svaki dan najbolji lijek za mnoge bolesti.

Mnogo zanimljivije alkoholno piće s medom  navodno je najstarije alkoholno piće koje je čovjek konzumirao, a naziva se gvirc. Med se fermentira slično kao u proizvodnji vina od grožđa te mu se u nekim slučajevima dodaje grožđe, a u nekima ne. Još jedan zanimljiv proizvod od meda koji se može pronaći na različitim mjestima u Hrvatskoj jest ocat od meda koji može poslužiti kao odličan aromatičan začin za salatu. Ako ste se zaželjeli nečeg još posebnijeg, uputite se na Pag i kušajte lokalni pjenušac od meda.

No ništa nije toliko dobro kao istinski medena slastica koju obožavaju sva hrvatska djeca. Medenjaci su kolači od meda začinjeni klinčićem, cimetom, đumbirom i muškatnim oraščićem. Nema medenjaka toliko obožavanih kao što su licitarska srca, simbol glavnog grada Hrvatske, Zagreba.

Iako su licitarska srca simbol glavnog grada, mjesto njihova podrijetla nalazi se sjevernije. Ti su ukusni srcoliki medenjaci upisani na Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva pod nazivom „Medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske”.

Budući da je riječ o Hrvatskoj, prirodna blaga moraju se proslaviti festivalom, a ljubitelji meda moraju se za to samo uputiti u Ogulin. U Ogulinu se već šestu godinu zaredom održava Ogulinski festival zelja i meda, popularan događaj na kojem se svakog rujna predstavlja najbolji med iz cijele regije.

Iako je po pčelarstvu i medu najprepoznatljivija hrvatska obala, ta se tradicija proteže kroz cijelu zemlju. Dapače, najstarije pčelarsko društvo koje i danas postoji osnovano je u Osijeku davne 1879. godine. Panonska regija u kojoj se proizvodi med važna je i raznovrsna. Raznoliki teren i vegetacija osiguravaju dugo razdoblje cvjetanja od veljače do rujna.

Čak i manje pristupačne hrvatske regije, kao što su središnji planinski lanci, imaju pčelarsku tradiciju. Iako tamo radi manji broj pčelara i biljke nisu toliko raznolike, kvaliteta je visoka, u čemu veliku ulogu ima medena rosa.

Još samo par riječi o kupnji meda dok se vozite kroz primorsku i kontinentalnu Hrvatsku. Vidjet ćete mnoge prodavače uz cestu kako prodaju med i druge prirodne proizvode. Riječ je obično o samim proizvođačima koji donose tu svježu prirodnu slasticu ravno u ruke kupaca.

Ako ni to ne zadovoljava vašu želju za slatkim, obavezno posjetite prvi hotel za pčele s 5 zvjezdica u okolici Garešnice gdje ćete moći kušati medeni doručak!