Photo by NENAD REBERŠAK

Mjesto gdje se novac naziva prema životinjama i drveću

Hrvatska ima poseban odnos s prirodom: nacionalni parkovi i parkovi prirode čine 10 % njezina teritorija, hrvatska valuta nazvana je prema kuni, a kovanice manje vrijednosti nazivaju se prema stablu lipe, čiji su cvjetovi na njima prikazani.

Nacionalna valuta kuna korijene vuče iz doba trgovine krznom, kada je krzno kune služilo kao metoda plaćanja, a kovanice lipe naziv su dobile po tome što su sajmišta obično bila okružena stablima lipe. Taj odnos novca i prirode javlja se i u drugim oblicima pa tako najpoznatiji cvijet Velebita, endemska žuta velebitska degenija iz porodice krstašica, krasi kovanicu od 50 lipa.

Biljni i životinjski svijet, a posebno cvijeće, neizostavan je dio Hrvatske. Nacionalni je cvijet hrvatska perunika (Iris croatica), ljubičasti cvijet koji se može pronaći u svim dijelovima države. Doduše, njegovo je branje zabranjeno jer je riječ o zaštićenoj vrsti, poput većine od 15 vrsta perunika koje rastu u Hrvatskoj.  Stoga je najbolje prirodnu ljepotu perunike zabilježiti divnom fotografijom za Instagram. Perunika je hrvatska riječ za iris, a potječe od imena slavenskog boga gromovnika, Peruna. Prema legendi, perunika raste samo na mjestima udara groma.

Hrvatsku prirodu najbolje predstavljaju moćna stabla slavonskog hrasta, koja izuzetno cijene vinari diljem svijeta, zajedno s američkim i francuskim hrastom. Hrastovina se upotrebljava za izradu vinskih bačvi za dozrijevanje najboljih vina. Da biste doživjeli veličanstvene hrastove u prirodnom okruženju, posjetite šumu od 40.000 hektara u blizini Županje. Još više zadivljuje posebni rezervat šumske vegetacije Prašnik, smješten između Nove Gradiške i Okučana, u kojemu se nalazi jedna od najstarijih hrastovih šuma u Europi.

Parkovi prirode Lonjsko polje i Kopački rit u Baranji dva su velika močvarna područja jugoistočne Europe, puna raznolikih i promjenjivih staništa koja se mijenjaju zajedno s godišnjim dobima. Kopački rit, kandidat za uključivanje na UNESCO-ov popis svjetske baštine, poznat je po jelenima, više od 300 vrsta ptica te prastarim močvarama, šumama i poljima. Ptice na koje valja obratiti pozornost jesu orao štekavac i crna roda.

Lonjsko polje, smješteno u okolici Siska, samo 50 km od Zagreba, dom je za 238 vrsta ptica, 10 vrsta gmazova, 16 vrsta vodozemaca, 41 vrstu riba i 550 vrsta biljaka. Može se pohvaliti i s čak 38 vrsta vretenaca. Možete posjetiti i Čigoč, europsko selo roda, no ako želite svjedočiti najpoznatijoj ljubavnoj priči ptičjeg svijeta, onoj o ozlijeđenoj rodi Malenoj i Klepetanu koji joj se uvijek iznova vraća nakon zimske selidbe, morat ćete posjetiti Slavonski Brod.

Planine i šume kontinentalne Hrvatske izvrstan su primjer veličanstvenih prostranstava kojima se medvjedi i divlje svinje slobodno kreću, poput Velebita i Gorskog kotara.  No najposebnija fauna nalazi se pod zemljom, u razgranatom sustavu špilja. Jeste li se ikada zapitali kako biste izgledali da živite na dubini većoj od jednog kilometra ispod zemlje? Nedavnim istraživanjem špilja Velebita otkrivena je nova vrsta neobične podzemne pijavice, Croatobranchus mestrovi, 1320 m ispod površine zemlje.

Špilje u okolici Ogulina također skrivaju jedinstvene tajne, uključujući ogulinsku špiljsku spužvicu (Eunapius subterraneus), otkrivenu 1984. g. Jedina je poznata spužva stigobiont, odnosno stanovnik špilja, i ugrožena je vrsta krških područja.

 

I u rijekama Hrvatske obitavaju zanimljive vrste koje samo čekaju da ih se otkrije. Morske ribe Jadrana možda jesu poznatije i popularnije u gastronomiji, no brojne autohtone vrste riba i drugih životinja obitavaju i u hrvatskim rijekama. U one koje je teže vidjeti ubraja se čovječja ribica, koja slijepo pliva između stijena i kroz rijeke hrvatskog podzemlja.

Ipak, najbolji predstavnici hrvatskih prirodnih staništa jesu divlje životinje koje žive nad površinom. Medvjedi, vukovi i risovi gotovo su izumrli u zemljama Zapadne Europe, no ova tri mesojeda uvelike su prisutna u raznolikim divljim područjima u kojima se život vrlo malo mijenjao kroz stoljeća.

Nakon što je proglašen izumrlom vrstom u regiji, ris je 1973. ponovno doveden u Sloveniju u sklopu slovačkog projekta naseljavanja risova. Od tog je trenutka zajednica risova oživjela jer su Gorski kotar i Velebit pogodna okruženja u kojima se mogu razvijati. Danas je u Hrvatskoj oko 60 risova, od čega nekoliko parova obitava u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Vjeruje se da je Nacionalni park Risnjak ime dobio upravo prema nazivu ove životinje.

 

Statistički podaci o lovu iz 1894. pokazuju da su vukovi nekada obitavali na cijelom području Hrvatske i u svakoj je županiji došlo do rekordnih odstrela vukova. Danas vukovi i dalje slobodno lutaju divljinom, no u manjem broju, a njihovo je stanište uglavnom ograničeno na Gorski kotar, Liku i dijelove Dalmacije. Vukovi su zaštićena vrsta u Hrvatskoj.

Populacija medvjeda danas broji oko 1000 jedinki. Hrvatska je prepoznata kao zemlja s visokim stupnjem suživota čovjeka i medvjeda. Medvjedi se slobodno kreću nacionalnim parkovima i parkovima prirode, no ako se želite približiti jednome od njih, uputite se u utočište za mlade medvjede u Kuterevu, jedino te vrste u regiji.

Od najviših vrhova do najnižih dolina, raznolikost kontinentalne Hrvatske pruža nova iskustva na svakom koraku.