Viška falkuša

Falkuša je tradicionalni ribarski brod iz gradića Komiže. Sa sedam do osam metara dužine te tri metra širine, falkuša je posebna po svojim falkama, bočnim ogradama koje se mogu podizati i spuštati. Falke štite brod kad je na otvorenom moru, a spuštaju se kako bi se olakšalo lovljenje riba. Danas se u Komiži može naći nekoliko krasno restauriranih falkuša koje možete unajmiti i iskusiti čari putovanja kakva su nekoć bila.

Betinska gajeta

Betina na otoku Murteru je još jedno mjesto poznato po gradnji drvenih brodova, a ovom slučaju riječ je o gajeti iz 18. stoljeća. Ovaj čvrsti teretni brod s latinskim jedrima služio je za prijevoz robe na obalu i na druge otoke. Svake godine u Betini se, u čast ove veličanstvene gajete, održava regata drvenih brodova. U gradiću postoji i muzej drvene brodogradnje, kojem su lokalne obitelji darovale niz artefakata, a u skladu s tradicijom posao brodogradnje se i dalje prenosi s koljena na koljeno.

Korčulanska gajeta

Još jedan slavni dom gajeta nalazi se na otoku Korčuli, gdje tradicija gradnje drvenih brodova prema usmenoj predaji seže čak u doba Ilira, dok najraniji pisani dokazi potječu 1214. godine. Nije čudo da je Marku Polu bilo tako lako krenuti na put!

Rovinjska batana

Batane su drveni brodovi ravnog dna, a zbog svoje dugovječnosti i tradicionalnog načina izrade uvršteni su na popis UNESCO-ove baštine. I dan danas može ih se vidjeti oko Rovinja. Zbog ovog razloga otvoren je i Ekomuzej  „Kuća batana“, ali saznat ćete više pođete li na jednu vožnju biciklom. Ili dvije – tri!

Bracera

Poznat i pod imenom brazzera, ovaj tipični jedrenjak s jednim jarbolom najuobičajeniji je brod na Jadranskoj obali. Bracere su bile toliko popularne da je u floti austro-ugarske mornarice, od Istre do Dalmacije, bilo upisano čak  800 ovakvih brodova. Postoje debate oko porijekla imena bracera; neki tvrde da potječe s Brača, dok drugi kažu da se to ime odnosi na veslanje odnosno snagu ruku (tal. forza delle braccia). Najvažnija istina je ta da su ovi brodovi uistinu divni!

Condura Croatica (Nin)

Sa svojom slavnom solanom i najmanjom katedralom na svijetu, Nin može štošta pokazati turistima, uključujući i vlastitu brodsku baštinu. Flota Condura Croatica na vrhuncu je svoje snage bila u 11. stoljeću, a predaja kaže da je kralj Tomislav samo u Ninu imao na raspolaganju oko 20 000 veslača. Neke od ovih brodova možete vidjeti u Muzeju ninskih starina.

Leut

Široko rasprostranjen diljem Jadranske obale, leut je služio i kao ribarski brod i kao obalni teretnjak, dok mu je uža specijalnost bila lov na plavu ribu te upotreba takozvane trate – mreže zakačene na krmu koja se potezala iz mora u prikladnom trenutku.

Trabakul

Nekoć bastion obalnog brodarstva, ovaj drveni teretni brod potječe iz 15. stoljeća kada je služio u dalmatinsko-mletačkoj trgovačkoj mornarici. Ime mu potječe od riječi trabacca ili šator, zbog velikih jedara. Spor i pouzdan, građen od hrastovine i ariša, tipični trabakul bio je dugačak dvadeset metara, imao je dva jarbola i golemo kormilo te posadu od desetak – dvadeset  trabaccolosa.

Dubrovački galijun

Zlatno doba dubrovačkog galijuna (eng. galleon) podudaralo se sa zlatnim dobom Dubrovnika od 16. do 18. stoljeća. Čvrste građe i ekstremne fleksibilnosti, galijun je služio za dugačka trgovačka putovanja, ali je prema potrebi bio i ratni brod. Ovaj brod je neizostavni dio dubrovačke flote, a svom je gradu donio veliko bogatstvo.

Dubrovačka karaka

Najveći jedrenjak u Dubrovniku od 14. do 17. stoljeća, dubrovačka karaka uglavnom je služila za prijevoz tereta te je bila simbol kvalitete dubrovačke brodogradnje. Ovaj grad imao je vrlo razvijenu gradnju karaka i galijuna, a ime argosy postalo je sinonim za kvalitetu trgovačkog broda. Čak i Shakespeare spominje ovaj brod u svojem Mletačkom trgovcu. Brod, Dubrovnik i Shakespeare? Ovo naprosto miriše na romantiku!