Photo by Maja Danica Pečanić

Ovo je meso tako ukusno jer ga je napravio vjetar

Gurmanska kvaliteta u Hrvatskoj neosporna je, ali gdje započeti gastronomsko putovanje otkrivanja? Mi znamo! Od dva najpoznatija hladna predjela u regiji, kulena i pršuta.
Hrvatski suhomesnati proizvodi predstavljaju regionalni ponos, a njih šest EU je zaštitio u registru zaštićenih oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla.

PRŠUT, zvijezda Jadrana

Krčki pršut: na Krku ne morate jesti samo ribu

Krk je poznat po svojoj zlatnoj žlahtini i izvrsnoj janjetini, ali to je ujedno i jedini otok sa zaštićenim pršutom. Slično kao kod talijanskog pršuta, sastavni dio proizvodnje pršuta jest sporo sušenje, a suhe bure na Krku pružaju savršeno okruženje. Izvorni krčki pršut mora biti proizveden od svinja iz regije. Osim ako same doplivaju do Krka. Tada zaslužuju čast postati dio veličanstvenoga krčkog pršuta. 🙂

Istarski pršut: nedimljeni pršut

Područje tartufa i malvazije jedno je od hrvatskih gurmanskih žarišta, a u proizvodnji istarskog pršuta strogo se slijede stoljećima stari tradicionalni načini. Za razliku od pršuta iz drugih regija koji su uvijek dimljeni, istarski pršut nije pao pod utjecaj okoline i nije dimljen! On je prepušten čarima vjetra, morske soli i prirodnih začina, poput papra, lovora i češnjaka. Nakon nekoliko mjeseci sušenja na hladnoj buri sazrijeva godinu dana. Može se proizvesti samo na istarskom poluotoku.

Drniški pršut: kraljevski pršut koji nam omogućuje bura

Iako je pršut iz kontinentalnoga dalmatinskog grada Drniša tek nedavno dobio zaštitu EU-a, već je generacijama poznat. Posluživao se tijekom krunidbe kraljice Elizabete II. 1953. godine te ponovno na kraljevskom dvoru 50 godina kasnije kada je opet predstavljen izvorni jelovnik. Tajna drniškog pršuta leži u posebnim uvjetima lokalne mikroklime u kojoj poznata bura čini 50 % svih vjetrova na tom području. Čuvajte se bure! Iako doista radi odličan pršut udarajući ga sa svih strana, nije baš zabavno kada to čini vama. No, zašto bismo vam mi to branili? Ako želite biti odlični kao drniški pršut, samo naprijed! 🙂

Dalmatinski pršut: borba između sjevera i juga ne može biti ukusnija

Osim drniškog pršuta zaštićen je i onaj sa šireg dalmatinskog područja te, za razliku od istarskog, njegova proizvodnja kombinacija je poznate bure i dimljenja. Mjesta na kojima pušu bura (sa sjevera) i jugo (s juga) daju najbolje rezultate, a osim morske soli nisu dopušteni drugi dodaci.

KULEN: senzacija istočne Hrvatske

Kontinentalni dio Hrvatske ima vlastitu zvijezdu kojom stoji uz bok pršutu, kulen. Pikantna kobasica iz istočnog dijela Hrvatske koju isto tako vole i mještani u obalnom dijelu proizvod je od mljevenoga svinjskog mesa, začinjen crvenom paprikom i češnjakom, a postoje i dvije specifične vrste.

Baranjski kulen: najbolja kombinacija paprike i mesa

Kulen iz mističnog područja Baranje, sa svojim snažnim mađarskim utjecajem i ljubavlju prema paprici, bio je prvi koji je dobio zaštitu EU-a. Baranjski kulen poznat je po svojoj aromi dima i pikantnom okusu, s tom čuvenom paprikom koja mu daje glavnu osobinu i češnjakom i paprom kao ključnim dodatnim sastojcima mljevenom svinjskom mesu. Baranjski je kulen ujednačenog ovalnog oblika i težine (od 0,80 kg), a riječ je o cijenjenoj namirnici na vjenčanjima i u posebnim prilikama. Zbog paprike kulen može biti pomalo ljut, ali ne brinite se jer svaki kulen ima nešto što će vas oraspoložiti. 🙂

Slavonski kulen: kulen je dobar, ali uz slaninu je bolji

Slavonija, hraniteljica Hrvatske i područje poznato po svojoj gostoljubivosti, isto tako ima svoj zaštićeni kulen (često se naziva kulin), popularni poklon i suvenir tog područja. Iako je sličan svojemu baranjskom rođaku glavna je razlika ta što se u baranjskoj verziji nalazi više paprike i bijelog papra, a u slavonskom kulenu više masnoće iz slanine te se u nekim domaćim receptima nalazi čak još jedan lokalni zaštitni znak, rakija. Znate kako kažu Slavonci: ako si u nedoumici, dodaj malo slanine. I rakije!

Što god odabrali, Hrvati vam žele dobar tek!