Photo by Maja Danica Pečanić

Najslađi dio Jadrana

Hrvatska jadranska obala najpoznatija je po svojem prelijepom slanom moru, ali  trebali biste baciti oko i na slastice! Mnoge od tih slastica mogu „stajati“, što znači da se ne kvare brzo. Također se mogu pripremiti i nekoliko mjeseci unaprijed, a traju sve dok se ne pojedu, stoga možete uživati u njima i kod kuće dok se prisjećate svojeg ljetovanja u Hrvatskoj.

Slobodno birajte

Od Istre na sjeverozapadu do Konavala na jugoistoku možete pronaći vječno popularne kroštule (prhko tijesto koje se najčešće „veže“ u obliku  mašne, prženo u dubokom ulju te posuto šećerom u prahu), fritule (malene okruglice od dizanog tijesta s grožđicama, pržene u dubokom ulju i posute šećerom), pandišpanj (biskvit obogaćen prošekom i kandiranim citrusima) paprenjake (tvrde kekse s medom i začinima), bobiće (okruglice od badema i šećera u prahu) te arancine (narančina kora marinirana u zašećerenoj vodi, uvaljana u kristalni šećer i sušena). Za svakoga nešto, ili još bolje – za svakoga sve!

Hrvatska kombinacija

Ako vam se sviđa rakija, svidjet će vam se i smokvenjak. Smokvenjak je kolač napravljen isključivo od sušenih smokava, uz dodatak oraha ili badema te raznih začina. Otok Vis poznat je po svojem smokvenjaku, koji žitelji nazivaju hib ili hljeb, a dodaju mu grubo sjeckane bademe, sušeni anis i travaricu. Hib se nakon toga suši na buri ili u pećnici. Smokvenjak se tradicionalno poslužuje uz travaricu ili razne likere. Nazdravlje i dobar tek!

Tajna

Ako više volite prhko tijesto s bogatim punjenjem, krenite put srednjeg Jadrana. Na primjer, amareti su pečena mješavina mljevenih badema, bjelanjaka, maslaca i šećera; klašuni su sličnog sastava, ali kora im od prhkog tijesta, dok je punjenje začinjeno neizostavnom ružinom vodicom ili  likerom (rozolin) koji se spravlja od latica posebne vrste ruže. Nikad nećete moći saznati sve sastojke neodoljivih klašuna s Korčule. Naime, to je strogo čuvana tajna najvećih majstora zanata. Ali nije tajna da je okus predivan!

Rajski desert

Paradižet je dalmatinski klasik koji vuče korijene iz austrijske kuhinje. Ovaj desert ima gustu tekuću podlogu koju čini smjesa od mlijeka i žutanjaka. Smjesi se dodaju blanširane okruglice od tučenog bjelanjka, koje nalikuju bijelim pahuljastim oblacima. Kad ga kušate, zaista ćete se  osjećati kao da ste u sedmom nebu.

Ružina karamela

Rožata je vjerojatno najpopularnija slastica na Jadranu, a najsličnija je kremi s karamelovim preljevom. Tradicionalni hrvatski recept obavezno uključuje ružinu vodicu ili liker od ružinih latica, što ovom desertu daje poseban, profinjen okus, a po tome je i dobio ime.

 

Posebne slastice za posebne prilike

U posebnim prilikama poput vjenčanja te drugih važnih obiteljskih proslava, Hrvati pokazuju božanstvenu raskoš u pravljenju kolača. Hrapaćuša je možda najluksuzniji takav kolač na jadranskoj obali, a potječe s otoka Brača. Uz obilje narančina i limunova soka te maraskina, ova slastica bogata je i bademima. Gornji sloj čine grubo sjeckani orasi pa kolač nalikuje nakupini kamenja kakva se može pronaći u otočkim spiljama, po kojemu je i dobila ime.

Sveta torta

Rapska torta pravi se od sličnih sastojaka, a razlika je u tome što se primamljivo i nevjerojatno ukusno punjenje obavija tanašnom korom od tijesta. Povijest ovog kolača seže u 12. stoljeće, kad su benediktinske opatice pekle ovu tortu za papu Aleksandra III, za njegova putovanja jadranskom obalom. Torta je zaista bogovska!    

 

I posljednja, ali jednako slatka

U ovom triju najfinijih kolača, skradinska torta diči se posve drukčijom raskoši, a svoju inspiraciju vjerojatno crpi iz bečke Sacher torte. Skradinska verzija hrabra je interpretacija bečke torte i bujnih je okusa. Razlika je u tome što je marmelada zamijenjena medom, a sama smjesa sadrži vrlo malo brašna, uz obilje oraha i liker od ružinih latica. Sve je to preliveno velikodušnim slojem čokolade.

Znamo što mislite. Da, morate ih kušati sve.