Photo by Ivan Dorotić & Maja Bosnić / Museum of Apoxymenos

Godine nisu važne: Pet (pret)povijesnih artefakata koje morate vidjeti u Hrvatskoj

Neke kulturne atrakcije u Hrvatskoj najstarije su u svijetu te ih svakako morate posjetiti. U nastavku donosimo pet (pret)povijesnih artefakata koje ljubitelji kulture ne smiju propustiti!

Br. 1 Apoksiomen na otoku Lošinju
Apoksiomen, brončani kip iz antičke Grčke koji datira iz 2. ili 1. stoljeća prije Krista, helenistička je kopija kipa iz 4. stoljeća prije Krista. Visok je 192 cm, a predstavlja sportaša koji čisti svoje tijelo strugaljkom (grčka riječ „Apoxyomenos” znači „strugač”). Iako se smatra da taj umjetnički motiv nije bio neuobičajen, u svijetu postoji samo osam takvih kipova, a lošinjski je najbolje očuvan. Kip je otkrio turist na morskom dnu blizu otoka Lošinja. Kako je kip dospio na morsko dno? Pretpostavlja se da ga je tijekom oluje posada broda bacila preko palube kako bi spriječila potonuće broda. Nakon što je otkriven 1999., restauracija Apoksiomena trajala je sedam godina. Apoksiomen danas na Lošinju ima svoj muzej.

Br. 2 Ples mrtvaca u Bermu
Crkva sv. Marije na Škrilinah, smještena u šumi nedaleko gradića Berma, možda je mala i izolirana, ali upravo zahvaljujući njezinoj lokaciji kasnogotičke freske na zidovima kapele ostale su netaknute. Većina fresaka, koje je naslikao Vincent iz Kastva, prikazuje život Marije i Isusa. Međutim, najimpresivnija od svih jest inačica Plesa mrtvaca, srednjovjekovne alegorije o univerzalnosti smrti. U tom remek-djelu možemo vidjeti trgovce, vitezove, plemiće, pa čak i papu kako plešu sa smrću. Procesiju predvodi kostur koji svira gajde. Slike s motivom plesa mrtvaca podsjećaju na krhkost života. Slika u crkvi sv. Marije na Škrilinah datira iz 1470-ih, a jedna je od najranijih otkrivenih primjeraka motiva plesa mrtvaca!

Br. 3 Vučedolska golubica i najstariji europski kalendar u Gradskom muzeju Vukovar
Arheološki lokalitet Vučedol nalazi se na obali Dunava, oko 5 kilometara nizvodno od Vukovara. Jedan je od najvažnijih arheoloških lokaliteta eneolitičke kulture. Naselje je doživjelo procvat između 3000. i 2400. godine prije Krista, stoga odgovara sumerskom razdoblju u Mezopotamiji, Starom kraljevstvu u Egiptu i prvim naseljima u Troji. Materijalna kultura, posebice izrada keramike, ukazuje na visoko razvijenu civilizaciju zahvaljujući iznimnoj tehnološkoj kvaliteti i usklađenosti forme i ukrasa. Vjerojatno najpoznatija ostavština vučedolske kulture jest Vučedolska golubica, bogato ukrašena posuda u obliku ptice visoka oko 20 cm, a koja se upotrebljavala u vjerskim obredima. Osim Vučedolske golubice, poznati artefakt iz Vučedola jest i Vučedolski Orion, keramička posuda s ukrasnim uzorkom, za koju se smatra da je najstariji kalendar u Europi. Vučedolska golubica i Orion čuvaju se u Gradskom muzeju Vukovar, zajedno s ostalim važnim nalazima i fascinantnim informacijama o vučedolskoj kulturi.

Br. 4 Zagrebačka mumija u Arheološkom muzeju u Zagrebu
Ne morate otputovati u Egipat da biste vidjeli pravu mumiju. U Arheološkom muzeju u Zagrebu nalazi se zagrebačka mumija, prava rijetkost na svjetskoj razini. Mumija i trake u koje je bila umotana 1860-ih su donesene iz Egipta u Zagreb. Nakon detaljnijeg pregleda ispostavilo se da su komadi tkanine u koju je mumija nekoć bila umotana prekriveni neobičnim znakovima, a činilo se da je bila riječ o nepoznatom jeziku. S vremenom su znanstvenici Heinrich Brugsch i Richard Burton (ne onaj Richard Burton koji je glumio Marka Antonija u filmu „Kleopatra”) otkrili da tajnoviti zapisi nisu hijeroglifi, kako se isprva smatralo, već etruščanski jezik. Platno na kojem se nalazio zapis (a koje je kasnije poslužilo za umatanje mumije) danas je poznato pod nazivom „Liber linteus Zagrebiensis” (Zagrebačka lanena knjiga). Tekst se sastoji od 1300 riječi na pet uzastopnih traka, a riječ je o najdužem poznatom tekstu na etruščanskom jeziku. Osim toga, riječ je o jedinom sačuvanom primjerku lanene knjige iz staroga vijeka. Međutim, i dalje ostaje tajna što u tekstu zapravo piše te kako su trake s tekstom jezika naroda drevne Italije dospjele na mumiju iz Egipta…

Br. 5 Ostaci neandertalaca u Muzeju krapinskih neandertalaca

Sa svojih 5000 stanovnika Krapina je prilično miran grad. Međutim, taj zagorski gradić na sjeveru Hrvatske krije i svjetski najvažniji arheološki lokalitet kad je riječ o neandertalcima. Sve je započelo davne 1899., kada su na Hušnjakovu brdu blizu Krapine pronađeni fosilni ostaci nekoliko desetaka osoba. Ispostavilo se da je riječ o najvećoj i najbogatijoj kolekciji neandertalaca pronađenoj na jedom lokalitetu. Na mjestu pronalaska, uklopljen u seoski okoliš Hušnjakova brda, nalazi se suvremeni Muzej krapinskih neandertalaca. S polušpiljom, multimedijskim prezentacijama i nekoliko staza koje povezuju muzej s lokacijom iskapanja, zgrada muzeja podsjeća na prebivalište neandertalaca i posjetitelje vraća u prapovijesna vremena.